Washington post – Više od polovine demokrata kaže da bi Biden trebao prekinuti svoju kandidaturu. Sve u svemu, 2 od 3 odrasle osobe kažu da bi predsjednik trebao odstupiti, uključujući više od 7 od 10 nezavisnih. Većina demokrata u cijeloj zemlji kaže da bi predsjednik Bajden trebao okončati svoju kampanju za reizbor na osnovu svog učinka u predsjedničkoj debati prije dvije sedmice, navodi Washington Post -ABC News-Ipsos anketa.
Rezultati ankete su u suprotnosti sa Bajdenovom tvrdnjom da samo stranačke elite žele da se on povuče. Rekao je da su ga pozitivne interakcije sa pristalicama tokom kampanje ubjedile da ostane u utrci nakon debate u kojoj je povremeno izgledao zbunjeno. Međutim, anketa je pokazala da 56 posto demokrata kaže da bi on trebao prekinuti svoju kandidaturu, dok 42 posto kaže da bi trebao nastaviti da se bori za reizbor. Sve u svemu, 2 od 3 odrasle osobe kaže da bi predsjednik trebao odstupiti, uključujući više od 7 od 10 nezavisnih.
Anketa je pokazala da su Bajden i bivši predsjednik Donald Trump u velikoj borbi za izbore, pri čemu su oba kandidata dobila 46 posto podrške među registrovanim biračima. Te brojke su skoro identične rezultatima ABC-Ipsos ankete u aprilu.
Taj je rezultat u suprotnosti s nekim drugim nedavnim anketama. U osam drugih nacionalnih anketa nakon debate koje je pratio The Post, Trump u prosjeku vodi za 3,5 procentna poena, u poređenju sa Trumpovim prednostima od jednog boda u istim anketama prije debate. Bajden je predvodio Trumpa između devet i 11 bodova u prosjeku javnih anketa u ovom trenutku kampanje prije četiri godine. Na kraju je pobijedio sa 4,5 poena razlike.
Predsjednik i njegov predizborni tim proveli su sedmicu tražeći podršku važnih biračkih jedinica Demokratske stranke, uključujući Kongresni Black Caucus, lidere radnika i ključne progresivne zakonodavce, ali sa slabijim uspjehom. Do srijede rano uveče, 13 demokrata u Predstavničkom domu i Senatu pozvalo je Bajdena da odustane, iako je jedan, poslanik Džeri Nadler (D-N.Y.), od tada ublažio svoj stav.
Također u srijedu, bivša predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi (D-Kalifornija) pozvala je Bidena da donese odluku o tome hoće li odustati od predsjedničke utrke, što je znak da ona i druge demokrate ne vjeruju da će Bajdenove izjave u kojima insistira da će ostati u riješili problem.
Anketa pokazuje stepen do kojeg su demokrate širom zemlje uznemirene onim što su videli u debati. Mnogi demokrati strahuju da bi, ako Biden nastavi svoju kandidaturu, Tramp mogao imati lakši put do pobjede i da bi republikanci mogli na kraju imati većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, rekao je senator Michael Bennet (D-Colo.) tokom intervjua za CNN u utorak uveče. Anketa pokazuje malu promjenu u Bajdenovom odobravanju posla, sa 57 posto neodobravanja, što je identično procentu u aprilskoj anketi ABC-Ipsosa. Među demokratama, 75 posto odobrava Bajdenov učinak, dok 22 posto ne odobrava, što se također malo promijenilo u posljednjih nekoliko mjeseci. Stavovi Amerikanaca o Trumpu i njegovom nastupu kao predsjednika također su se malo promijenili od prije debate, sa 43 posto odobravanja i 52 posto neslaganja. Ipak, prošlomjesečna debata, za koju većina Amerikanaca kaže da je gledala ili pratila vijesti, čini se da je povećala zabrinutost zbog Bajdenove godine i sposobnost za ured. Udio Amerikanaca koji kažu da je Biden mentalno oštriji od Trumpa pao je sa 23 posto u aprilu na 14 posto ovog mjeseca. Udio koji kaže da je Biden boljeg fizičkog zdravlja od Trumpa pao je sa 20 posto na 13 posto. Trump nije ostvario velike dobitke na ovim pitanjima; umjesto toga, sve veći broj kaže da nijedan kandidat nema oštroumnost ili fizičko zdravlje potrebno za predsjednika. Većina Amerikanaca kaže da su i Bajden i Tramp prestari da bi služili još jedan predsjednički mandat, porastao je sa 53 posto u aprilu na 58 posto sada. Udio koji kaže da je samo Bajden prestar ostao je nepromijenjen na 28 posto, zajedno sa 2 posto koji kažu da je samo Trump prestar. Ukupno, 85 posto kaže da je Bajden prestar, dok 60 posto kaže da je Trump prestar. U aprilu je 81 posto reklo da je Biden prestar, a 55 posto da je Trump prestar. Ipak, nova anketa ne pokazuje kretanje u namjerama birača od debate. U aprilu su registrovani glasači podijelili 46 posto za Bajdena i 45 posto za Trumpa, a oba su sada na 46 posto. Snaga svakog kandidata je u njegovoj stranci, sa 92 posto demokratskih birača koji su rekli da bi glasali za Bidena u dvosmjernoj utrci, a 93 posto republikanaca je reklo da bi podržalo Trumpa. Među samoidentifikovanim nezavisnim osobama, njih dvoje su gotovo izjednačeni, s Trumpom na 42 posto i Bidenom sa 40 posto.
Kada se uključe i kandidati trećih strana, razlika između Bidena i Trumpa se ne mijenja značajno, s 42 posto podržava Bidena i 43 posto podržava Trumpa. Još 9 posto registrovanih birača podržava Roberta F. Kennedyja Jr., 2 posto za Cornela Westa i 2 posto za Jill Stein.
Demokrate nisu postigli konsenzus oko toga ko bi trebao zamijeniti Bidena ako se povuče, iako potpredsjednik Harris ima daleko veću podršku od drugih potencijalnih kandidata.
U odgovoru na otvoreno pitanje, 29 posto demokrata i nezavisnih nezavisnih demokrata volontiralo je Harrisa, dok je 7 posto spomenulo guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, 4 posto je imenovalo Michelle Obamu i 3 posto ministra za transport Petea Buttigiega i guvernera Michigana Gretchen Whitmer. Polovina nije navela određenu osobu kao alternativu Bajdenu.
U odvojenom pitanju, 70 posto demokrata i nezavisnih demokrata orijentiranih kaže da bi bili “zadovoljni” kada bi Haris zamijenio Bidena kao predsjednički kandidat stranke. To se penje na 85 posto među crnim demokratima, ali velika većina demokrata u svim demografskim grupama također kaže da bi bila zadovoljna Harisom.
Harris se suočava sa većim preprekama šireg biračkog tijela, pri čemu 53 posto Amerikanaca sveukupno kaže da bi bilo nezadovoljno da Haris zamijeni Bidena kao demokratskog kandidata, uključujući 58 posto političkih nezavisnih. Dvije trećine crnih Amerikanaca (67 posto) bilo bi zadovoljno da Haris zamijeni Bajdena, u poređenju sa 51 posto Hispanoamerikanaca i 38 posto bijelaca.
Ali u odvojenom testu glasanja, anketa je pokazala da Haris dobija 49 posto na Trumpovih 47 posto među registriranim biračima. Ali ta razlika od dva poena nije statistički značajna. Također ne postoje velike razlike između Harisove i Bidenove koalicije, s gotovo svim demografskim grupama statistički čak i za Bajdena i za Harisa. Jedan izuzetak su birači koji “nešto ne odobravaju” Bajdenov učinak: 60 posto podržava Harrisa protiv Trumpa, u poređenju sa 50 posto koji podržava Bidena.
Anketa Post-ABC-Ipsos otkriva oštru rasnu podjelu unutar Bajdenove stranke oko njegove kandidature, sa 63 posto crnih demokrata koji kažu da bi Bajden trebao nastaviti, dok 59 posto Hispanodemokratskih demokrata i 64 posto bijelih demokrata kaže da bi se Bajden trebao povući na osnovu svoje debate performanse. Demokrate starije od 50 godina otprilike su podijeljene oko toga da li bi Bajden trebao nastaviti, dok 6 od 10 mlađih demokrata kaže da bi trebalo da se povuče.
Ne postoji ideološka podjela među demokratama oko toga da li bi Bajden trebao napustiti utrku ili ostati kandidat, s tim da 55 posto liberalnih demokrata želi da Bajden odustane, kao i 57 posto umjerenih i konzervativnih demokrata koji kažu isto.
Na uzbudljivom predizbornom skupu dan nakon debate, Bajden je rekao: „Možda neću hodati tako lako ili govoriti glatko kao nekada“, ali „ono što znam je kako da kažem istinu“. On je kritikovao Trampa zbog laži i ponavljanja lažnih tvrdnji tokom debate.
Percepcija poštenja ističe se kao jasna prednost za Bajdena u odnosu na Trumpa, s 39 posto Amerikanaca koji kaže da je Biden pošteniji i vjerodostojniji od Trumpa. Dvadeset dva posto kaže da je Trump iskreniji i vjerodostojniji od Bidena, a 39 posto kaže da nijedan nije pošten.
Anketa Post-ABC-Ipsos pokazala je da Bajden ima manje prednosti u odnosu na Trumpa u pogledu toga koji kandidat “predstavlja vaše lične vrijednosti” i hoće li “zaštititi američku demokratiju”.
Ipak, Amerikanci su gotovo ravnomjerno podijeljeni po pitanju toga koji kandidat “razumije probleme ljudi poput vas”, pri čemu 34 procenta kaže da je Bajden empatičniji, 32 procenta kaže da Tramp jeste, a 34 procenta da nije ni jedno ni drugo. Prije četiri godine, telefonska anketa Post-ABC pokazala je da je Bajden imao prednost od 17 postotnih poena na slično pitanje.
Anketa je pokazala da je debata CNN-a u Atlanti bila politički debakl za Bidena, ali ne i trijumf za Trumpa. Samo 7 posto Amerikanaca kaže da je Bajden pobijedio u debati, dok 46 posto kaže da je Trump pobijedio, a 45 posto kaže da nijedno nije pobijedilo ili da je bilo neriješeno. Polovina Amerikanaca kaže da ih je debata natjerala da misle “manje povoljno” o Bajdenu, dok manje od jedne četvrtine kaže ovo o Trumpu.
Polovina svih odraslih (50 odsto) kaže da bi, na osnovu njegovog učinka na debati, Tramp trebalo da se povuče, dok 47 odsto kaže da bi trebalo da ostane u trci. Ali velika razlika između Bidena i Trumpa je u tome što skoro 9 od 10 republikanaca i dalje podržava Trumpa da se nastavi kandidirati, a mnogo veća većina nezavisnih kaže da bi Bajden trebao izaći nego reći isto o bivšem predsjedniku.
Anketa Washington Post-ABC News-Ipsos provedena je od 5. do 9. jula među 2.431 odraslom osobom SAD-a putem Ipsos KnowledgePanel-a, anketnog panela koji je regrutovan slučajnim uzorkovanjem domaćinstava širom zemlje. Ukupni rezultati imaju marginu greške uzorkovanja od plus ili minus dva procentna poena; margina greške je 3,5 poena među uzorkom od 825 samoidentifikovanih demokrata i tri poena u uzorku od 1.255 demokrata i nezavisnih demokrata.
