Stanovnici su tokom rasprave postavljali brojna pitanja i iznosili konkretne primjedbe, ali predstavnici gradske vlasti nisu pružili zadovoljavajuće odgovore zašto je “bolje rješenje” za stanovnike ovog naselja, prepunog mladih porodica sa djecom, izgraditi zgradu od sedam spratova sa četiri lamele umjesto škole i dječijeg igrališta.
“Očekivali smo dijalog i razumijevanje, ali smo dobili samo prazne riječi i ni jedan valjan argument”, preovladavajuće je mišljenje većine učesnika javne rasprave.
Među prisutnima bio je i advokat Aleksandar Jokić, koji je za BUKU istakao ključne probleme s kojima se stanovnici ovog naselja suočavaju: “Građani su tražili odgovore na pitanje kako to škola više nije javni interes, a jesu zgrade. Na to pitanje nije dat nikakav argumentovan ili čak neargumentovan odgovor. Pokušaj Gradske uprave da se sakrije iza dopisa Ministarstva prosvjete i kulture koji su naveli da trenutno nema opravdanosti za izgradnju nove škole u Banjoj Luci nije prihvatljiv. Trenutna opravdanost ne znači odsustvo javnog interesa da se na toj lokaciji u budućnosti planira škola”.
Jokić ističe da ako se škola izbriše iz regulacionog plana (RP), ona se više neće moći vratiti, jer će investitor odmah započeti izgradnju zgrada. Za to vrijeme naselje Centar-Aleja i naselje Park koje se nalazi do njega se nastavljaju graditi, a u planu je i izgradnja dodatnih stambenih jedinica. “Razmišlja li iko gdje će ta djeca ići u škole i vrtiće? To je smisao planske gradnje i urbanističkog planiranja. TRENUTNA opravdanost nije i ne smije biti reper da planiranu školu zamijenimo sedmospratnim kompleksom zgrada”, jasan je Jokić.
Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Saša Lazić takođe je prisustvovao raspravi. Kako za BUKU kaže, za razliku od velikog broja prethodnih javnih rasprava, Grad se na ovu, uz predstavnike Odjeljenja za prostorno planiranje i urbanizam, konačno udostojio poslati i nekog od predstavnika najužeg rukovodstva GU, a to je gradski menadžer.
“Prisutni predstavnici Grada su građanima, iz domena svojih mogućnosti, ponudili neke odgovore, istina, za većinu prisutnih nezadovoljavajuće. I dalje je u obuhvatu tog RP ostalo sporno pitanje škole, na čemu će građani nastaviti insistirati. Moje lično mišljenje je da Banja Luka nastavlja da se zatrpava i zarobljava betonom, a da je za to najodgovornija, tj. kriva, Gradska uprava. I ova sadašnja i one prethodne. Postali su sluge kapitala. Grad se gradi neravnomjerno i bez urbanističkog plana, da ne kažem stihijski. Zgrade niču kao pečurke, gdje kome padne na pamet. Infrastrukturno, postaje nepodnošljivo. Grad treba da se širi, a ne da se sve ‘nabija’ u centar i okolna naselja”, ističe Lazić koji kaže da za ovakvu situciju u Banjaluci uz Gradsku upravu, najveću odgovornost ima Skupština grada, koja se takođe postavlja nedomaćinski i često izglasava ono što samo pojedincima odgovara. Niko, kaže Lazić, ne razmišlja o budućnosti i neuslovnosti življenja u ovakvom ambijentu, kao da sutra ne postoji.
Tijana Grujić, stanarka naselja, oštro je kritikovala planove lokalne vlasti za izgradnju škole i parka kod Delte, ističući da odluke o urbanističkim projektima treba donositi na temelju stručnih analiza, a ne na osnovu subjektivnih mišljenja. Na platformi X, Grujić je naglasila da planovi za park ne bi trebali biti opravdanje za masovnu izgradnju i betonizaciju naselja. U diskusiji s predstavnicima Grada, stanovnici su, prema njenim riječima, bolje pripremljeni s argumentima za javnu raspravu nego sami zvaničnici.
“Jasno smo poručili da nećemo pristati na izmjene Regulacionog plana koje bi ugrozile kvalitet života u našem naselju”, istakla je Grujić, naglašavajući važnost transparentnosti i uključivanja zajednice u proces odlučivanja o urbanoj infrastrukturi.
Odluka o gradnji škole se ne donosi zato što neko smatra, već na osnovu relevantnih analiza i demografskih procjena, a plan gradnje parka kod Delte ne može biti izgovor za svaku zgradu i betonizaciju #banjaluka.— Tijana Grujić (@ticha_a) July 12, 2024
Tokom četiri sata rasprave, jasno je postalo da su argumenti predstavnika gradske vlasti o “boljim rješenjima” ostali nedovoljno argumentovani i neubjedljivi za većinu prisutnih. Stanovnici su istakli važnost planskog urbanizma koji bi trebao uzimati u obzir javni interes, kvalitet života, i potrebe zajednice, umjesto fokusiranja na brzu izgradnju i komercijalne interese. Transparentnost i aktivno uključivanje građana u proces donošenja odluka o urbanoj infrastrukturi ostaju ključni za dalji razvoj grada, piše BUKA.
