Tri časa ispitivanja nisu bila dovoljna da se danas okonča saslušanje Saše Markovića, vlasnika Turističke agencije “Travel for fan” i optuženog pokajnika koji je odlučio priznati krivicu i zadati žestok udarac prvooptuženom Branislavu Zeljkoviću bivšem direktoru Instituta za javno zdravstvo RS, izjavom da mu je u stranci Ujedinjena Srpska u Banjaluci predao čak 250.000 maraka mita.
Odbrana to naravno osporava, a današnje ispitivanje optuženog Markovića od strane odbrane Zeljkovića, obilježio je veliki broj prigovora postupajućeg republičkog tužioca Sanje Tadić Stojisavljević, ali i pravnog zastupnika Markovića, koje je sudsko vijeće prihvatalo u potpunosti.
Tokom tročasovnog ispitivanja Markovića, koje će se nastaviti i na narednom ročištu u Okružnom sudu u Banjaluci, odbranu Zeljkovića je interesovalo između ostalog i kako je Marković mislio plaćati robu tokom pandemije, ako je na računu imao svega 487 maraka, te zašto je Marković uopšte ulazio u posao nabavke zaštitne opreme, ako je već bio bez novca na računu, bankarske garancije, avansa, te kako je izjavila advokat Jadranka Ivanović, “nije bilo ni mita”.
-Goli ste k’o pacov- dodala je advokat Ivanović što je izazvalo žestoku reakciju i tužioca i predsjednika vijeća Dragana Uletilovića koji je advokatu Zeljkovića skrenuo pažnju da izriče “posljednju opomenu” zbog vrijeđanja optuženog tokom svjedočenja. Advokat Ivanović se ubrzo izvinila i nastavila sa ispitivanjem.
Možda današnje ročište najbolje opisuju komentari u samoj završnici suđenja.
Tužilac: Odbrana ima namjeru da stvara konfuziju.
Sudija: Nismo ovdje da dangubimo.
Advokat Zeljkovića: Molim vas da me zaštitite.
Tokom svjedočenja pokajnik Marković je odgovarao na pitanja vezana za njegov poslovni dil tokom pandemije oko nabavke zaštitnih odijela iz inostranstva, odnosno kontakata sa klijentima u inostranstvu koje je Marković imao, kao direktor turističke agencije, a za koje odbrana Zeljkovića tvrdi da ih nije ni bilo.
Advokat Zeljkovića je ujedno predočila i materijalni dokaz koji je pribavilo Tužilaštvo BiH od UIO BiH u kojem se navodi da se Turistička agencija “Travel for fan” ne pojavljuje kao uvoznik.
Tužilac je u nekoliko navrata reagovala kako pitanja odbrane Zeljkovića izlaze iz unakrsnih ispitivanja, te da se neka od njih i ne odnose na nabavke za Institut, već bolnicu u Doboju, što je sud uvažavao.
Marković je između ostalog upitan i da li su u mejlovima bile slične fotografije zaštitnih odijela iz Turske i Kine, na šta je optuženi odgovorio da nije siguran. Ove fotografije su na kraju pokazane i sudskom vijeću, koje se nije izjašnjavalo o sličnosti.
Odbrana Zeljkovića tvrdila je da su odijela predstavljana da su iz Kine, odnosno Turske, ali da se ustvari radilo o istim zaštitnim odijelima.
Zanimljivo je bilo i reagovanje republičkog tužioca na materijalne dokaze odbrane koji se odnose na mejlove Zeljkovića.
– U vrijeme istrage Republičko javno tužilaštvo je tražilo mejlove Branislava Zeljkovića i u Institutu smo dobili odgovor da nijedan mejl nije sačuvan. Da li je ovo prikrivanje dokaza- upitala je Tadić Stojisavljevićeva.
Prvooptuženi Zeljković je tražio od Markovića da objasni zašto je dao istu tehničku specifikaciju za odijela iz Turske i Kine. -Zašto je čudno da je tehnička specifikacija identična- uzvratio je Marković.
Zeljković je zatim objasnio da izjava Markovića pokazuje da ne poznaje materiju.
– U Kini ne postoje evropski standardi, ali ih se Turska pridržava- objasnio je Zeljković.
Podsjetimo, Marković je na prošlom ročištu do detalja objasnio način na koji je Zeljkoviću plaćao mito i to po tarifi 9 KM po jednom odijelu.
Marković je naveo da se njegova firma odnosno turistička agencija nije mogla baviti nabavkom medicinskih odijela i lijekova, jer za to nije imao odobrenje, ali da je sa firmom Promeding, vlasništvo optuženog Dragana Dubravca sklopio konzorcioni ugovor. Prema ovom ugovoru Marković bi tražio prodavce i kupce i bio odgovoran za prevoz, a Promeding bi bio ključan za uvoz. Međutim, prva nabavka odijela iz Kine odmah je pošla po zlu, pa kako kaže Marković, ukupno poslovanje sa Promedingom je završilo u minusu, jer dio naručene i plaćene robe, nije ni do danas stigao u BiH.
– Nakon prve isporuke zaštitnih odijela, Branislav Zeljković me pozvao u Institut. Sjedio sam sa njegove desne strane i on je na jednom papiru napisao 9 KM. Pitao sam ga o čemu se radi, a on je odgovorio da je u pitanju provizija po odijelu. Kada mi se isplati novac za zaštitna odijela sa računa Instituta, ja sam bio u obavezi da u prostorije Ujedinjene Srpske odnesem ovaj iznos. Isporučili smo ukupno 30.000 odijela, a ja sam u prostorije stranke odlazio 20-ak puta i predao sam ukupno 250.000 maraka. To su bile isporuke od pet do 20.000 maraka- ispričao je Marković i tako priznao svoju ulogu u davanju mita Zeljkoviću.
Pojasnio je da je novac u Ujedinjenu Srpsku odnosio u kesama i fascikli, te da je uvijek morao ostaviti telefon na pultu kada bi se nalazio sa Zeljkovićem. Dodao je da nije znao gdje je završavao novac.
– Branislav Zeljković me zvao svakog dana i govorio da i on ima pritisak. Nisam znao gdje je završavao novac koji je odnosio u stranku- izjavio je Marković.
Na pitanje republičkog tužioca Sanje Tadić Stojisavljević da li je u prostorijama pomenute stranke viđao i njenog predsjednika Nenada Stevandić, pokajnik Marković je odgovorio da ga je “jednom vidio ili čuo”.
Prema navodima optužnice, koja broji pet tačaka, Branislav Zeljković se tereti da je, kršeći procedure javnih nabavki, odnosno primjenjujući pregovarački postupak bez objave obavještenja o javnoj nabavci i direktni sporazum, kada isti prema Zakonu o javnim nabavkama BiH nije mogao biti primjenjen, za nabavku zaštitnih maski, medicinskih odijela i termalnih kamera od nekvalifikovanih ponuđača, po cijenama višestruko većim od nabavnih, najgrublje zloupotrijebio svoj položaj i ovlaštenja direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te na na taj način za sebe i druga osumnjičena lica pribavio imovinsku korist na štetu budžeta Republike Srpske u iznosu od preko milion i 300 hiljada konvertibilnih maraka, piše Srpskainfo.
