Venecijanska komisija istakla je u mišljenju po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, a o načinu izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovina, da etnička pripadnost nikako ne treba biti korištena kao osnov za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Takođe, posebno je istaknuto da etničke kvote ili etnički paritet (2B+2H+2S) se ne mogu koristiti prilikom izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jer to predstavlja diskriminaciju i podriva integritet Ustavnog suda BiH i u potpunoj je suprotnosti sa evropskim praksama.
Venecijanska komisija navodi i to da profesionalno iskustvo kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH treba biti precizirano na način da kandidati trebaju imati 10. do 15. godina profesionalnog iskustva na poziciji, sudije, profesora ustavnog prava ili advokata. (stav 34).
U Mišljenju se podsjeća da je 15. marta 2024. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić postavio tri pitanja Venecijanskoj komisiji.
Detalji iz Mišljenja Venecijanske komisije
“Etnički kriterijumi, pored rodnih, jezičkih, vjerskih ili drugih kriterijuma, mogli bi biti dio opšteg razmatranja svakog izbornog tijela u cilju postizanja pluralističkog i izbalansiran sastav Ustavnog suda. Međutim, strogi etnički zahtjevi ili kvote nisu u skladu sa posebnom ulogom i odgovornošću Ustavnog suda kao državne institucije koja odražava i služi vladavini prava”, piše u Mišljenju Venecijanske komisije.
Uvažavajući činjenicu da su ustavni sudovi sastavljena na način koji znatno odstupa od načina na koji su obični sudovi sastavljena, Venecijanska komisija se u svojim odgovorima na ova pitanja fokusirala na specijalizovane ustavne sudove, ostavljajući vrhovnim sudovima opšte nadležnosti da sprovode pravdu i ograničio se na države članice Savjeta Evrope.
Pitanje 1: Kakva je praksa u zemljama Savjeta Evrope, koji su minimalni kriterijumi i kvalifikacije za kandidate za sudije ustavne sudu, u smislu potrebnog radnog iskustva u pravosudnim institucijama, posebno potrebno iskustvo na poziciji sudija u jednom od sudova na nižim nivoima ili na državnom nivou, kao što je, na primjer, broj godina provedenih kao sudija u jednom od domaćih sudova i/ili broj uspješno riješenih predmeta?
– Minimalni kriterijumi i kvalifikacije za kandidate za sudije ustavnog suda značajno variraju između država članica Savjeta Evrope. Dok nekoliko zemalja zahtijeva da dio članova ustavnog suda je ranije obavljao funkciju sudija, to nije uobičajeno. Umjesto toga, češće je da zemlje zahtijevaju pravno obrazovanje i neko profesionalno iskustvo u bilo kojoj pravnoj oblasti (dakle, uključujući i pravosuđe) ili navedeno prethodno profesionalno iskustvo kao sudije, kao jedan od nekoliko načina da se postane ustavni sudija.
Zahtjev za prethodno iskustvo, bilo kao sudija, naučnik ili drugi pravni stručnjak, kreće se od pet do 20 godina, pri čemu se čini da većina spada između 10 i 15 godina.
Ni u jednoj zemlji nije broj uspješno riješenih predmeta faktor u izboru ustavnih sudija.
Pitanje 2: Šta bi bila preporuka Venecijanske komisije kao neophodni kriterijumi za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u skladu sa praksom u zemljama Savjeta Evrope u poređenju sa važećim odredbama Ustava BiH, jedno je od Komšićevih pitanja
– Venecijanska komisija bi preporučila dalje preciziranje ili pojašnjenje formulacije “uvaženi pravnici” u članu VI Ustava utvrđivanjem minimalnog nivoa profesionalno pravno iskustvo u rasponu od, na primjer, 10 do 15 godina i dalje precizirajući koje su pravne profesije (tj. sudije, profesori prava, advokati itd.) obuhvaćene ovim pojmom, stoji u odgovoru.
Pitanje 3: Može li postojati etnički kriterijum pri izboru sudija u Ustavni Suda Bosne i Hercegovine, na način da prilikom izbora sudija treba ili mora uzeti u obzir etnički paritet ili istu etničku zastupljenost sudija iz različite etničke zajednice u Bosni i Hercegovini?
– Po mišljenju Venecijanske komisije, tekst Ustava Bosne i Hercegovine ne ostavlja nikakvu sumnju da je Ustavni sud osnovan kao istinsko federalno tijelo. Za razliku od ustavnih odredbi o drugim državnim institucijama, Ustav to ne čini i ne propisuje sve etničke kriterijume za imenovanje domaćih sudija u Ustavni sud, niti propisuje da svaki konstitutivni narod ima određen broj mjesta u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Njime je jedino propisano da Skupština entiteta Rs imenuje dvoje sudija, a Predstavnički dom Parlamenta entiteta F BiH imenuje četiri sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Odabir takvih sudija po osnovu njihove pripadnosti konstitutivnom narodu na određenoj teritoriji je, po mišljenju Venecijanske komisije, diskriminatoran.
Venecijanska komisija naglašava da sastav Ustavnog suda treba odražavati u najvećoj mogućoj mjeri raznolikost zemlje u smislu spola, etničke, jezičke, vjerske ili druge kriterije, jer bi ovaj pluralizam unaprijedio legitimitet i povjerenje javnosti u Ustavni sud.
Međutim, učiniti da članstvo posebno ovisi o pripadnosti etničkoj zajednici osobe bi zapravo dovelo do davanja posebnih prava za konstitutivne narode, isključujući ostale građane, kao i one koji pripadaju manjinama u Bosni i Hercegovini (kao i davanje posebnih prava pojedinim konstitutivnim narodima na dijelovima teritorije Bosne i Hercegovine isključujući i drugih konstitutivnih naroda i ostalih).
Nadalje, pojedinačne sudije ustavnog suda ne bi trebale biti predstavnici – a mnogo manje da djeluje u interesu – određenih biračkih jedinica u zemlji i ne bi se trebalo smatrati da to čine. To bi ugrozilo autoritet i nepristrasnost Ustavnog suda kao institucije vladavine prava.
U tom kontekstu, Venecija komisija također podsjeća na prethodno mišljenje o predloženim pravilima glasanja za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u kojem se izjasnio protiv uvođenja etničkog porijekla sudije kao elementa za donošenje odluke.
Konačno, u cilju “etničkog pariteta ili iste etničke pripadnosti predstavljanja” sudija iz različitih etničkih zajednica bi zapravo uveo sistem etničke kvote, što se kosi sa slovom i duhom Ustava Bosne i Hercegovine, kao što je gore podvučeno.
Etnički kriterijumi, pored rodnih, jezičkih, vjerskih ili drugih kriterijuma, mogu biti dio općeg razmatranja svakog izbornog tijela u cilju postizanja pluralističkog i uravnoteženog sastava Ustavnog suda. Međutim, strogi etnički zahtjevi ili kvote nisu u skladu sa posebnom ulogom i odgovornošću Ustavnog suda kao savezne institucije koja odražava i služi vladavini prava.
Venecijanska komisija ostaje na raspolaganju vlastima Bosne i Hercegovine za dalju pomoć po ovom pitanju”, piše u Mišljenju Venecijanske komisije.
Kompletan tekst Mišljenja Venecijanske komisije pročitajte OVDJE.
